Alerta

Alerta

Breaking News

Proposta Edukativa Escuteiros Católica nian

 Finalidade

Proposta Edukativa hosi Corpo de Escuteiros Católicos de Timor-Leste nian konstitui deklarasaun kona-ba objetivu finál sira Asosiasaun nian, hodi espresa ninia intensaun edukativa, bazeia ba análize kona-ba nesesidade no aspirasaun sira hosi foin-sa’e sira iha tempu determinadu no iha kontestu sósiu-kulturál espesífiku.

Iha kontestu ida-ne’e, intensaun edukativa Corpo de Escuteiros Católicos de Timor-Leste nian, apropriadu ba tempu agora no sosiedade Timorense, espresa iha Proposta Edukativa

 “Ami eduka……. Ba saida?

Proposta Edukasionál ida husi Corpo de Escuteiros Católicos de Timor-Leste nian

 CEC-TL ajuda joven sira atu buras.

  • ...Atu buka ita-boot nia ksolok rasik no kontribui ho desizivu ba ema seluk nian.
  • ...Atu deskobre no moris tuir Valór sira Ema Foun nian

CEC-TL buka, liuhusi Métodu Eskuteiru, atu tulun joven ida-idak atu eduka sira-nia an…

...atu sai konxiente kona-ba An rasik;

  • Ema ida ne’ebé responsavel, autónomu no perseverante;
  • Ema ida ne’ebé kriativu no brani hasoru dezafiu sira no ne’ebé kuda espíritu krítiku ida atu nune'e bele distinge buat esensiál sira
  • Ema ida ne’ebé kontente, sensivel no komprensivu, konxiente kona-ba nia-an rasik, ho ninia limitasaun no potensiál sira.
  • Ema ida ne’ebé apoia no fraternál, ne’ebé promove respeitu no toleránsia iha sira-nia relasaun ho ema seluk
  • Ema ida ne’ebé maka asume tomak nia kompromisu sarani nu’udar opsaun moris nian
  • Ema ne’ebé respeita nia isin nu’udar manifestasaun moris nian no iha relasaun ne’ebé ho nia ekilibradu sira. 

...Atu sai titulár ba Matenek;

  • Ema ne’ebé rekoñese sira nia imperfeisaun no buka beibeik atu ultrapassa.
  • Ema ida ne’ebé sempre buka liután no uza koñesimentu ne’e hodi apoia sira nia desizaun sira, espresa ho adekuadu sira, nia ideia sira
  • Ema ida ne’ebé valoriza nia emosaun no afetu sira, moris ho ekilíbriu
  • Ema ida ne’ebé atentu ba Mundu, iha ne’ebé sira identifika sira nia papél, hodi valoriza serbisu iha ekipa
  • Ema ida ne’ebé buka nafatin atu aprofunda sira nia esklaresimentu iha fiar nian.
  • Ema ida ne’ebé hatene nia isin nia kapasidade no limite sira, rekoñese ameasa sira iha tempu hanesan.
...Atu sai preparadu atu Atua;

  • Ema ne’ebé, kompromete an, atua tuir ninia opsaun sira, hodi respeita ema seluk no mundu;
  • Ema ida ne’ebé empreendedór, ativu iha dezenvolvimentu inisiativa sira no tau matan ba sira nia formasaun rasik;
  •  Ema ida ne’ebé kuda amizade sira no moris domin tomak, hodi fó sasin ba ida-ne’e iha família
  • Ema ida ne’ebé asume sira-nia knaar iha komunidade, ezerse sidadania ho maneira partisipativu no laran-luak;
  • Ema ne’ebé evanjeliza liu hosi sasin no fahe, hodi respeita ema seluk nia konviksaun, nune’e kontribui ba konstrusaun dame nian;
  • Ema ida ne’ebé, rekoñese nia isin nu’udar meiu ida atu transforma mundu, tau matan ba nia iha armonia ho ambiente;

CEC-TL ajuda joven sira buras...

 ...atu nune’e ho Sai, Hatene no Atua hodi sai mane no feto responsável, no membru ativu sosiedade nian, iha hari’i mundu ida ne’ebé di’ak liu.

 Projetu Edukasaun

        Projetu Edukativu Corpo de Escuteiros Católicos de Timor-Leste nian mak konjuntu objetivu no métodu sira-nian, ne’ebé tradús ba oportunidade sira, ne’ebé kontribui ba konstrusaun dalan ida dezenvolvimentu pesoál nian ba labarik no foin-sa’e sira, sai simultaneamente ida de’it no plurál:

  1. uno” ida, tanba ida-ne’e suporta pedagojia edukasionál ida ba labarik no foin-sa'e sira ho idade 6 to'o 22, ne’ebé enkarna métodu eskuteiru ne’ebé kria hosi Lord Baden-Powell of Gilwell;
  2. plurál, tanba kompostu hosi projetu komplementár sekuensialmente há’at, ne’ebé mak Projetu Pedagójiku sira hosi seksaun ida-idak.

Perspetiva Edukasaun

Corpo de Escuteiros Católicos de Timor-Leste nian, iha ninia aprosimasaun edukativa, konsidera dezenvolvimentu aspetu hotu-hotu husi personalidade labarik no foin-sa’e sira-nian, hodi tau sira iha perspetiva – tuir prosesu internasionál Renovasaun Asaun Pedagójika nian, observa Fundadór nia intensaun sira ba Movimentu Eskuteiru no engloba dimensaun hotu-hotu husi personalidade umana – iha área dezenvolvimentu pesoál ne’en:

  • Dezenvolvimentu fíziku – isin
  • Dezenvolvimentu afetivu – sentimentu no emosaun sira
  • Dezenvolvimentu karakter – atitude
  • Dezenvolvimentu espirituál – sentidu Maromak nian
  • Dezenvolvimentu intelektuál – intelijénsia
  • Dezenvolvimentu sosiál – integrasaun sosiál

Iha área ida-idak dezenvolvimentu pesoál nian, identifika prioridade edukasionál sira – dalan edukasionál tolu – ne’ebé konsidera nesesidade no aspirasaun sira labarik no foin-sa’e sira nian liuliu. Dalan edukasionál ida komprende hanesan eixu kreximentu ida-idak ne’ebé atu esplora iha área dezenvolvimentu pesoál ida-idak, iha ne’ebé objetivu dezenvolvimentu pesoál sira define.

Objetivu Edukasaun sira

Dezenvolvimentu Fíziku


Dalan Edukasionál sira:

  • Dezempeñu [monetiza no dezenvolve ita-boot nia abilidade sira, abilidade fíziku; hatene ita-boot nia limite sira]
  • Auto-koñesimentu [koñesimentu no aseitasaun ba ita-boot nia isin no nia prosesu maturasaun].
  • Bem-estar fíziku [manutensaun no promosaun: ezersísiu; ijiene; nutrisaun; evita hahalok ne’ebé risku]

Dezenvolvimentu Afetivu


Dalan Edukasaun nian:

  • Relasaun no sensibilidade [espresaun an rasik; interedukasaun; valoriza ligasaun família nian; opsaun moris nian; sentidu beleza no estétika]
  • Ekilíbriu emosionál [hatene oinsá atu hasoru ho "kontrola/espresa" emosaun sira; mantein estadu interiór liberdade nian; maturidade]
  •  Auto-estima [koñese ita-nia an rasik; simu ita-nia an; valoriza ita-nia an]

Dezenvolvimentu Karakter


        Dalan Edukasaun nian:

  • Autonomia [sai independente; abilidade atu hili; harii ita-boot nia kuadru referénsia nian]
  • Responsabilidade [sai konsistente; perseveransa no kompromisu; lori projetu ida ne’ebé asumi ona ba rezultadu]
  • Koerénsia [moris tuir ita-nia sistema valór; defende ita-boot nia ideia sira]

Dezenvolvimentu Espirituál


                Dalan Edukasaun nian:

  • Deskoberta [disponibilidade interiór; internalizasaun progresiva; buka trasendentál iha espesífiku sarani nian].
  • Aprofundamentu [fó sasin liuhosi asaun loroloron nian; moris iha komunidade; nakloke ba diálogu interrelijiozu]
  • Servisu [integrasaun no partisipasaun ativa iha Kreda; partisipa iha konstrusaun mundu foun ida; evanjelizasaun]

Dezenvolvimentu Intelektuál


Dalan Edukasaun nian:

  • Buka koñesimentu [hakarak ba koñesimentu; buka no hili informasaun; inisiativu; auto-formasaun]
  • Rezolusaun problema [abilidade atu analiza no sintetiza; uza tékniku no métodu foun sira; selesaun ba estratéjia sira rezolusaun nian; análize krítiku ba solusaun ne’ebé hetan; abilidade atu adapta ba situasaun foun sira]
  • Kreatividade no Espresaun [aprezentasaun lójika ba ideia sira; kriatividade; diskursu ne’ebé apropriadu]

Dezenvolvimentu Sosiál


Dalan Edukasaun nian:

  • Ezerse ativamente sidadania [direitu no devér sira; toleránsia sosiál; intervensaun sosiál]
  • Solidariedade no toleránsia [servisu; tulun malu; toleransia]
  • Interasaun no kooperasaun [asertividade; espíritu ekipa nian; asume sira-nia knaar iha grupu ne’ebé sira pertense ba].



Tidak ada komentar